2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Prema zakonskom režimu bračne stečevine svaki bračni drug zadržava imovinu koja mu/joj je pripadala prije braka kao i imovinu koju stekne tijekom trajanja braka.

Sve što bračni drugovi zajednički steknu tijekom trajanja braka odnosno jedan od njih, ali zahvaljujući resursima oba bračna druga, ili pomoću radnji drugoga bračnog druga predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova; u slučaju dvojbe, pretpostavlja se da takva imovina pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima (čl. 89 GZ-a). Vlastitu imovinu svakog bračnog druga čini:

  • imovina koju je posjedovao/la prije braka ili imovina koju bračni drugovi imaju temeljem ugovora, a označena je kao vlastita imovina;
  • imovina koja služi za osobne potrebe pojedinog bračnog druga odnosno koja mu/joj je potrebna radi obavljanja njegove/njene samostalne djelatnosti
  • imovina koju je jedan od bračnih drugova stekao besplatno tijekom trajanja braka;
  • prihod iz vlastite imovine bračnog druga koji nije dodijeljen za potrebe obitelji ili zajedničkog domaćinstva; i
  • imovina koja zamjenjuje imovinu navedenu u prethodnim stavcima (1-4) (čl. 91 GZ-a).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Teret dokazivanja da je određena imovina vlastita imovina je na bračnom drugu koji to tvrdi. Činjenica da određena nekretnina predstavlja vlastitu imovinu jednog bračnog druga upisuje se u zemljišne knjige.

U slučaju dvojbi, pretpostavlja da bračni drugovi posjeduju zajedničku imovinu u jednakim dijelovima.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Ne postoje propisi koji propisuju obvezu sastavljanja popisa imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bračni drugovi mogu slobodno upravljati i raspolagati svojom vlastitom imovinom tijekom braka (čl. 90 st. 1 GZ-a).

Bračni drugovi zajednički upravljaju i raspolažu zajedničkom imovinom, no temeljem njihovog međusobnog sporazuma, tom imovinom može upravljati i samo jedan od njih. Da bi jedan bračni drug raspolagao zajedničkom imovinom potrebna je suglasnost drugoga bračnog druga (čl. 90 st. 2 GZ-a).

U interesu trećih strana se pretpostavlja da je za raspolaganje pokretnom imovinom dobivena suglasnost osim u slučajevima kada je treća strana znala ili morala znati da suglasnost nije dobivena ili kada je imovina kojom je jedan bračni drug raspolagao očito pripadala drugom bračnom drugu.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Drugi bračni drug odgovara za obveze koje su nastale za potrebe obiteljske zajednice ili zajedničkog domaćinstva, a koje je napravio jedan od bračnih drugova, svojom vlastitom imovinom samo ako je plaćanje tih obveza služilo za potrebe obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 2 GZ-a).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Imovina jednog bračnog druga ne može se koristiti za namirivanje obveza drugoga. Ako se zbog duga jednog bračnog druga pokrene ovršni postupak nad vlastitom imovinom drugog bračnog druga, ovaj potonji može zatražiti izuzeće svoje imovine iz postupka (čl. 100 GZ-a). Ako se za naplatu dugova jednog bračnog druga koristi zajednička imovina, drugi bračni drug može zatražiti diobu imovine ili izuzeće svoga dijela iz ovršnog postupka.

Bračni drugovi odgovaraju svojom zajedničkom imovinom i, ako ona nije dovoljna, svojom vlastitom imovinom za obveze koje su zajednički preuzeli za potrebe obitelji ili zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 1 GZ-a). Za obveze zbog potreba obiteljske zajednice ili zajedničkog domaćinstva koje je preuzeo jedan bračni drug, odgovara dotični bračni drug svojom vlastitom imovinom ako zajednička imovina bračnih drugova nije dovoljna. Drugi bračni drug odgovara za ove obveze svojom vlastitom imovinom samo ako je plaćanje tih obveza služilo za potrebe obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 2 GZ-a).